Svako može pokušati smanjiti (ukloniti) hrkanje sa:

• Reguliranjem (redukcijom) tjelesne težine.
• Spavanjem na boku,.
• Smanjenjem ili potpunom obustavom uporabe alkohola i sedativa.
• Bavljenje sportom.
• Upotrebom raznih sprejeva koji učvršćuju tonus mišića u ždrijelu.
• Upotrebom raznolikih komercijalnih aparata protiv hrkanja.

Ako sa tim postupcima nema zadovoljivog uspjeha potreban je pregled kod otorinolaringologa. Cilj pregleda je otkrivanje uzroka za hrkanje i izbor najprimjernijeg liječenja.

Nekirurško liječenje

U slučaju čestih zastoja disanja sa prekomjernom dnevnom pospanošću  i premorenošću  savjetuje se konzultacija u ambulanti za poremećeno spavanje. Sa raznim pretragama ustanovi se težina poremećaja i s obzirom na nalaze savjetuje se upotreba  zubnih pomagala (koji  korigiraju položaj donje vilice i jezika, čime  se povećava prolaz iza jezika)  ili  takozvanih CPAP maski (koje u toku spavanja upuhavaju zrak preko nosa ili usta i time proširuju dišni put i olakšavaju disanje).

Kirurško liječenje

Za trajno uklanjanje hrkanja najefikasniji su kirurški zahvati. Ne radi se o velikim operacijama. No, sve operacije nisu uvijek jednako korisne. Važno je, da se izabere pravu s obzirom na neposredan uzrok za hrkanje.

Uklanjanje hrkanja vraća lakše disanje i bolje spavanje.

Operacije protiv hrkanja

Hrkanje liječe samo operacije koje otvaraju dišni put. Uklanja dakle hrkanje i olakšava disanje. Takva je:

Uvulopalatoplastika

To je zahvat u lokalnoj ili potpunoj anesteziji koji preoblikuje meko nepce.

Meko nepce ima ključnu ulogu kod nastanka hrkanja. Najčešći je uzrok za nastanak hrkanja (stvara užinu) i istovremeno to je mjesto gdje zvuk hrkanja nastaje. U toku udisaja tlak zraka iza nepca pada i prouzrokuje titranje nepca koje tako stvara tipičnu buku (kao membrana zvučnika).

Kod plastike nepca povećava  se prolaz za disanje i tako sprečava hrkanje. Za uspjeh je potrebno nepce skratiti, a pri tom sačuvati njegov prirodni oblik. Po opsegu i po pooperativnom tijeku je uvulopalatoplastika slična operaciji krajnika.

Lokalna anestezija znači da se usta i ždrijelo prvo umrtve po površini sa sprejem a nakon toga još i meko nepce u dubini sa injiciranjem anestetika (lijeka protiv bolova), slično kao kod rada zubnog  ljekara.

Zahvat je bezbolan, traje približno 25 minuta, sat kasnije operirani može otići kući. Rane zaraste u tjedan dana. Za to vrijeme potrebni su lijekovi protiv bolova, antibiotik i meka prokuhana hrana.

U nekim slučajevima, ako tako pokaže pregled kod otorinolaringologa, za uklanjanje hrkanja potrebna je operacija krajnika i liječenje promjena u nosu koje poremećuju tok zraka.

Primjedba: zahvati koji samo učvršćuju nepce a ne proširuju dišni put nisu uspješni. Hrkanje se uklanja samo privremeno a disanje ostaje poremećeno. Takvi su zahvati sa koblacijom i radiofrekvencijom, implanti mekog nepca i injiciranje kemikalija u nepce.